U prvoj retrospektivi emisije Sotto voce možete čuti: 

- Ljubu Stipišića Delmatu, koji je komentirao prvi festival klapa u zadarskoj županiji; Školjku u Pakoštanima; 

- zatim autora brojnih klapskih uspješnica, a napose najpoznatije "Croatio iz duše te ljubim", Antu Sikirića - čujmo kako pisnik doživljava klapsku pismu; 

- Zlatan Stipišić Gibonni gostovao je povodom Večeri dalmatinske pisme u Kaštelima, koja mu je posvetila jednu večer, nazvanu "Čovik od soli". Čujmo kako je nastala obostrana ljubav između njegovih pisama i klapa 

- Dušan Šarac i njegovo viđenje Omiškog festivala... izdvajam dio u kojem govori o vječnoj boljci klapa koje odu na najprestižnije klapsko natjecanje - bodovanje klapa...

 

 

 

 

 

 

Prošlu emisiju započeli smo retrospektivom najboljih trenutaka u emisiji Sotto voce. Red je da nastavimo s predstavljanjem najatraktivnijih gostiju, događaja i klapa od početka emitiranja emisije u eteru Novog radija.... 

Na klapskim susretima, pivači i ljubitelji klapske pisme često ostanu do dugo u noć, druže se, pivaju i razmjenjuju iskustva. Dolaskom interneta, mnoge klape su pokazale interes za suvremeno oglašavanje, pa sve veći broj njih radi svoje web stranice, a ostvaruju se i virtualni kontakti. Tako se pokazala i potreba za stvaranjem specijaliziranog klapskog portala. Već nekoliko godina djeluje portal „Na klapski način“, a zbog financijskih poteškoća jedno vrijeme mu je čak prijetilo i gašenje. No preuzimanjem portala u svoje ruke, Duško Srijemac je opet oživio portal, na kojem se može naći ama baš sve potrebno današnjoj klapi. Najave koncerata, novih albuma, razmjena nota i tekstova, kao i osvrti na sve ono što se događa ili se nekad događalo u klapskom svitu. Ipak, najposjećeniji je klapski forum, gdje se žustrom ali iskrenom raspravom, nastoji upozoriti i na probleme današnjih klapa. Već nekoliko mjeseci i posljednje 4 emisije „Sotto voce“ mogu se skinuti s tog portala. Upravo o portalu „Na klapski način“, razgovarao sam s njegovim urednikom, Duškom Srijemcem... 

Osim što je svrha emisije promocija klapskog izričaja, neke su namjerno bile i edukativnog karaktera. Tako smo u dvije emisije razgovarali s maestrom joškom Ćaletom, koji je svoj radni vijek posvetio etnologiji dalmatinskog klapskog pjevanja. Čut ćemo najzanimljivije dijelove o tome kako je uopće nastala klapa... 

S obzirom na tradiciju, zatim postignuća i njihovu neupitnu kvalitetu, čudno bi bilo da klape naposljetku ne budu i zaštićene kao kulturno dobro Republike Hrvatske. Tim povodom u jednoj od emisija razgovarao sam s ministrom kulture, Božom Biškupićem. Poslušajte što je on o tome kazao: 

Ogromnim interesom za klapsku pismu, osim festivala i mega koncerata, logično je bilo pitanje, zašto klapa, koja se toliko sluša, analizira i čak natječe u svojim kategorijama, ne honorira u obliku posebne glazbene nagrade? Naravno, najveća od tih u našoj domovini jest Porin. Došlo je vrijeme i da klapa dobije svoju kategoriju. Zamislite kako je lijepo čuti rečenicu „a Porina za klapsku glazbu, album ili izvedbu dobiva...“ Nešto više o tome kazat će član upravnog odbora ove prestižne diskografske nagrade, Nikša Bratoš

 

 

 

 

 

 

Dragi slušatelji, s retrospektivom emisije Sotto voce nastavljamo i ovaj put, kada ću nezahvalnim izborom najzanimljivijih trenutaka i gostiju dotaći se i samih klapa. Moram kazati da je najteže bilo izdvojiti srž, no svi ćete se vjerojatno složiti da oni najbolji, s najdužom tradicijom i specifičnim sebi svojstvenim stilom pjevanja, imaju prednost... U ovoj emisiji ćemo dakle ponoviti dijelove priče o nekima od njih...  

Klapa Sinj, osim što ima značenje statusnog simbola istoimenog grada i Cetinske krajine, svakako je u samom kvalitativnom vrhu dalmatinskog klapskog pjevanja. Upravo začuđuje kako tako malen gradić može na jednom mjestu okupiti toliko vrhunskih glasova... Izdvajam dio gdje sam s maestrom Mojmirom Čačijom upravo o tome razgovarao... 

Karakteristično šibensko klapsko pjevanje, stvorila je upravo klapa Šibenik. Nakon nje više ništa nije bilo isto, i evo nekoliko desetljeća poslije, šibenskim klapama ostaju kao uzori i misao vodilja u dalnjem radu. Mnoge su iznikle iz toga grada, ali jedna i jedinstvena je klapa Šibenik. O klapi, koja danas ne djeluje, ali se prenosi putem zvučnih zapisa na generacije koje dolaze, razgovor sam vodio s njenim solistom, koji bojom svojeg glasa i danas veseli klapske ljubitelje, kroz interpretaciju šibenske pisme u klapi Maslina, Brankom Bubicom... 

Kad spominjemo savršenstvo u klapskoj pjesmi, složit će se mnogi da je ono samo u tome što postoji kao takvo. No savršenstva opet, često gotovo da i nema, jer, kako mi je rekao jedan Omišanin, „...u našem mistu mesar, ribar i učitelj može biti član stručnog žirija, pari mi se i strožiji nego ovi ča sidu ispri' bine...“. Dakle, lako ćemo naći dlaku u jajetu, iglu u plastu sijena. Ipak, lakše je davati ocjene i komentirati, nego stati na tu istu binu i savršeno otpjevati. Ali oni kojima se svi dive, čije savršenstvo izvire od prvog tenora do basa, zasigurno su jedni i jedinstveni, pa tako i neponovljivi. Riječ je naravno o klapi Trogir. Mnoge su pjesme spasili od zaborava, ali najvažnije je to da su ih interpretirali na sebi svojstven, trogirski način. O tome sam riječ dvije razmjenio s jedinstvenim tenorem klapskog svita, Vinkom Cocom...  

A kroz Sotto voce oživjeli smo i još jednu klapu, koja više ne funkcionira. No, kad je bila u naponu snage, glasila je za najbolju sa Zadarskog područja, a taj epitet zasigurno nosi i do današnjih dana. U studiu Novog radija nakon dugo vremena okupilo se 3 članice klape Zadranke. Evo isječka iz te emisije: 

Najstarija klapa koja je bila gost emisije, je splitska klapa Lučica, koja u kontinuitetu djeluje preko 4 desetljeća. Dobila je zato i mnoštvo priznanja, a kroz godine njihovu su kvalitetu prepoznali i brojni poznati pjevači, pa su na Splitskom festivalu bili vrijedna potpora Toniju Kljakoviću, Ivi Pattieri, Tomi Bebiću, Milu Hrniću, Neni Papiću... Poslušajmo Gordana Mišetića iz te slavne splitske klape:

 

 

 

 

 

Nije samo kamen i vino, maslina i more ono što obilježava Dalmaciju. Osim klape, oni koji slažu klapsku pismu, koje ne vidimo, pa samo zamišljamo odakle vade inspiraciju, kako izgledaju i di žive, daju toj pismi dušu... Evo ovu emisiju posvetit ću njima, a iznimno sada neke pjesme neće biti isključivo a capella, jer, kažu mi – glazbenim aranžmanom, dobile su na svojoj snazi i lakše će prenijeti poruku mlađim generacijama... U emisiji sam razgovarao s cijenjenim judima o' riči, Brankom Slivarom, Duškom Škevinom i Antom Sikirićem