Warning: include(css/style.css) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/naklap/public_html/templates/klape/index.php on line 54

Warning: include(css/style.css) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/naklap/public_html/templates/klape/index.php on line 54

Warning: include() [function.include]: Failed opening 'css/style.css' for inclusion (include_path='.:/root/PEAR:/usr/lib/php:/usr/local/lib/php') in /home/naklap/public_html/templates/klape/index.php on line 54

h1 h1 h2



naklapskinacin.com/forum

Mapa portala

MAPA PORTALA
Naslovnica arrow Klape arrow Novosti arrow Razgovor s voditeljicom Ženske klape Volosko, Irenom Radovanović
Razgovor s voditeljicom Ženske klape Volosko, Irenom Radovanović

Piše: Tatjana Udović  www.kvarnerski.com

Klapski način glazbenog komuniciranja bio je isključivo muška tradicija. Bile su to manje skupine pjevača koje je uz prisno prijateljstvo, zajedničke poslovne i druge interese vezala i ljubav prema pjesmi, ljubav prema zajedničkom muziciranju. ImageRibari i težaci pjevali su uz bok trgovcima i obrtnicima, učenicima i studentima najviše u konobama u kojima se uz jednostavno jelo konzumiralo vino…

Kako je nastajala Ženska klapa Volosko?
U vrijeme kada je klapa nastala 2001.godine, već je tri – četiri godine u Opatiji postojala muška klapa Volosko. U razgovoru nas nekoliko „zaljubljenica“ u pjevanje s muškom klapom, došli smo na ideju da probamo sastaviti i žensku klapu.

Obzirom da u Opatiji tada nije postojala druga mogućnost za pjevanjem u nekom organiziranom zboru, osim zbora DVD, u kojem su članovi bili uglavnom starije životne dobi, odlučile smo se okušati u ovom specifičnom načinu pjevanja, karakterističnom za Dalmaciju. Osim pjevanja i ugodnih druženja, cilj nam je bio i promovirati višeglasno a’cappella pjevanje te „približiti“, osim tradicionalnih dalmatinskih- i tradicionalne pjesme Istre i Kvarnera te promovirati možda ne toliko poznatu „istarsku ljestvicu“, te spojiti osobno zadovoljstvo i obogatiti turističku ponudu Opatije ali i šire. Naravno da smo morale naći osobu koja zna i može naučiti pjevati nas na taj način. Nekoga tko ima znanje i vještinu. Tu smo također dobile pomoć odnosno preporuku od muške klape Volosko, pa nas je počeo voditi i od prvog dana je s nama glazbeni pedagog, maestro Darko Majstorović. Iako je sve započelo čisto amaterski i bez nekog određenog cilja, osim osobnog zadovoljenjem za organiziranim pjevanjem, uz pomoć maestra shvatile smo da smo prilično uspješne u učenju i interpretaciji traženog repertoara, pa su nam i kriteriji i očekivanja postala veća...

Naravno da je u ovih dvanaest godina postojanja Ženske klape Volosko, bilo i padova i uspona, naročito zbog toga što se žene teže mogu prilagoditi izostancima od kuće u određenim životnim situacijama, kao npr osnivanje obitelji, djeca, posao i drugim primarnim obavezama, pa je tako klapa doživjela do sada tri promjene postave članica. To svakako usporava napredak, ali uz veliku pomoć, znanje, strpljenje i podršku maestra klapa nikada nije doživjela veće „pauziranje“ između nastupa.
Trenutno klapa radi u sastavu od deset članica, u prosjeku sada sve cure pjevaju u klapi oko pet godina, jedino sam ja uz maestra, od samog početka.

 

Kakvu glazbu njegujete?
Prvenstveno nam je želja njegovati tradicionalnu glazbu Istre, Kvarnera i Dalmacije, svjetovnu i sakralnu, isključivo a’capella. Međutim, obzirom na iskustvo, publika uvijek traži i pokoju popularnu – poznatiju pjesmu, pa da publici izađemo u susret, imamo i nekoliko popularnih pjesama kako naših, tako i engleskih , obrađenih na „klapski način“.

 

Klapa Volosko


Nastupi i gostovanja?
Iako su ženske klape nešto manje tražene za „gažiranja“ za razliku od muških, ne možemo se požaliti na broj naših nastupa tijekom godine. Najviše nastupa imamo na proljeće i ljeto , kada se imamo priliku predstaviti stranim turistima koji izuzetno cijene i vole ovakav način pjevanja, pa često čujemo pohvale i pitanja: „Bavite li se profesionalno pjevanjem?“. Krajem proljeća i ljeti zaredaju se klapski susreti, pa smo često gošće drugim klapama – domaćinima, u Istri, Primorju i Dalmaciji. Naravno da i oni nama isto uzvrate svoj dolazak. Također, klapa je gostovala u Italiji, Francuskoj, Crnoj Gori, Sloveniji i Mađarskoj.

Koji su po Vašem mišljenju najveći uspjesi klape?
Ovisno što netko smatra uspjehom. Ponosne smo na osvojene nagrade na KIK festivalima u Buzetu, na kojem učestvujemo već nekih 8 godina i gdje svake godine nešto osvojimo. Ponosne smo i na finale na Omiškom festivalu, II nagrada na festivalu u Veroni. Nagrade nas potaknu da se još više potrudimo. Međutim, mislim da će se sve cure složiti, smatram da je naš najveći uspjeh manifestacija „Klapski maškarani maraton“, koja je nastala iz moje ideje kako bi se nešto događalo u vrijeme karnevala. I sada, nakon četiri godine, ta manifestacija je poprimila veliki publicitet, smjestila se „uz bok“ razvikanoj Balinjeradi, klape se mjesecima posebno pripremaju za MKM, a publika bude oduševljena. Također, uspjehom smatram još jednu manifestaciju započetu također na moju ideju prije 10 godina u Voloskom, a to je „Susret klapa u Mandraću“. Sigurno imamo najljepšu pozornicu…

Što mislite o širenju klapskog pjevanja u poslijednjih nekoliko godina?
Potrebno je istaknuti da je u počecima ovaj način glazbenog komuniciranja bio isključivo muška tradicija. Bile su to manje skupine pjevača koje je uz prisno prijateljstvo, zajedničke poslovne i druge interese vezala i ljubav prema pjesmi, ljubav prema zajedničkom muziciranju. Ribari i težaci pjevali su uz bok trgovcima i obrtnicima, učenicima i studentima najviše u konobama u kojima se uz jednostavno jelo konzumiralo vino. Pjevali su za svoju dušu po uskim kaletama tražeći skrivene kutke u kojima glas najbolje odzvanja na zadovoljstvo družine pjevača. Pjevali su i za druge, posebno voljene drage kojima bi skupina pjevača pjevala podoknice, serenade sve dok se ukućani ne bi smilili otvoriti vrata i portune, pustiti pjevače u kuću, počastiti ih jelom i pićem. Isto zadovoljstvo imale su prilike doživjeti i brojne turistkinje kojima su svoj pjev podarili dalmatinski galebovi, šireći i na taj način dalmatinsku turističku ponudu. Neformalna pjevačka druženja kroz prošlo stoljeće su se razvila u organiziranu glazbenu djelatnost, raširila diljem otočne, obalne i gorske Dalmacije, da bi danas postala prepoznatljivim glazbenim fenomenom gotovo u čitavoj Hrvatskoj. Uz Dalmaciju, koljevku klapskog pjevanja, brojnošću klapa i kvalitetom klapskog pjevanja Zagreb i Rijeka postupno postaju značajni centri klapskog pjevanja. Klape se formiraju i u dijaspori među hrvatskim iseljenicima ali i među ljudima nehrvatskog porijekla koji uživaju u vokalnom višeglasnom pjevanju.

Kad i kako se razvilo žensko klapsko pjevanje?
Postanak Omiškog festivala kao institucije inicirao je nastanak mnogih klapa. Početkom 60-tih godina 20.tog stoljeća bilo je registrirano petnaestak klapa, krajem 80.tih godina već je bilo nekih 200 klapa registrirano, a u današnje vrijeme ima ih više od 400. Nastanak ženskih klapa 90.tih godina, (a posljednjih godina i mješovitih klapa), povezan je sa nastankom festivala, i ako mnogi Dalmatinci ne priznaju „ženske klape“, više ih vole nazivati „ženskim vokalnim skupinama“. Međutim, ženskih klapa je sve više, sve su bolje i kvalitetnije, pa čak neki stručnjaci tvrde, da je žensko finale Omiškog festivala klapa postalo zanimljivije od muškog, i smatraju da su žene zbog srčanosti i emocija, bolji umjetnici od muškaraca…

Koje su specifičnosti klapskog pjevanja?
Kad čuje riječ klapa, većina odmah pomisli na skupinu dalmatinskih pjevača koji pjevaju specifičan repertoar sa ili bez pratnje glazbala. Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno homofono pjevanje bez pratnje instrumenata. Tradicija klapa i klapske pjesme kakvu je poznajemo i danas, formirala se sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kada su se profilirali kulturni i glazbeni identiteti mediteranskih gradića na našoj obali i otocima, posebice u Dalmaciji. Javlja se u pučkim slojevima društva kao rezultat sklada postojećeg duhovnog stanja u mediteranskim gradićima toga doba. Stil pjevanja je vremenom evoluirao od tipično tradicijskog oblika pjevanja (klapska pjesma) i postojanja klapa, do stručno postavljenog i organiziranog oblika pjevanja koji se u današnje vrijeme svojim načinom prezentacije više ubraja u stilove popularne nego tradicijske glazbe.

Po čemu se ističe Ženska klapa Volosko od ostalih klapa?
U današnje vrijeme sve klape koje poznajemo ulažu dosta truda i vremena u svoj rad. Opravdano vjerujem da je ženska klapa Volosko dobro prihvaćena od drugih klapa, što nas naravno posebno veseli. Iako smo vrlo samokritične prema svom radu i uvijek nastojimo biti bolje, također smo i vrlo neopterećene, vesele, nasmijane i uvijek spremne za šalu, jednostavno uživamo u pošalicama među sobom , u pjevanju, u međusobnom druženju i druženju s drugim klapama. Svakom novom nastupu unaprijed se veselimo, posebice zbog druženja nakon „službenog“ dijela programa…

Planovi?
Želja nam je već duže vrijeme, a i gosti često pitaju, snimiti CD. Također, sve volimo putovati pa se nadam da ćemo i ove godine zapjevati i predstaviti se u nekoj susjednoj državi…

 

 
------------------------------------------ ------------------------------------------ ------------------------------------------ ------------------------------------------ ------------------------------------------ ------------------------------------------ ------------------------------------------ ------------------------------------------ ------------------------------------------



ŽELJKO PERVAN "Izjava tjedna"
„…nekad moram plakati. Nije mi teško, sjetim se samo u kakvoj zemlji živim pa mi suze same krenu…“

Get the Flash Player to see this player.
Flash Image Rotator Module by Joomlashack.
Vinko Coce
Dobra večer pismo moja
Klape pjevaju
Klape pjevaju u Areni
Image 5 Title

PROMOCIJE

PROMOCIJE

KLAPE ONLINE

Sva prava pridržana 2003 - 2010 Udruga 'Na klapski način'

Fatal error: Call to undefined function josmainbody() in /home/naklap/public_html/templates/klape/index.php on line 260