|
NAZIV KLAPA
Riječ "klapa" došla je iz tršćanskog govora... U tom govoru "clapa" označuje grupu, hrpu, skupinu ljudi povezanu nekim zajedničkim odnosima, najprije prijateljskim. U dalmatinskim govorima, riječ klapa se pojavila u prošlom stoljeću, kada je bila razvijena trgovina između Trsta i naše obale. Danas tu riječ osjećamo kao svoju i ona je sinonim za determiniranu vokalno-glazbenu folklornu pojavu određenoga geografskoga područja (urbanih i ruralno-urbanih sredina obalnog dijela Dalmacije i njezinih otoka). Klapa se kao folklorna pojava javlja u 2. i 3. četvrtini 19. stoljeća, a pod njom se podrazumijeva određeni broj pjevača koji pjevaju homofone napjeve, u pravilu s jednim prvim tenorom.  Naziv (dalmatinska) klapska pjesma novijeg je datuma. Učestalije se upotrebljava u glazbeno-folklornoj terminologiji od 1967. godine kada je u Omišu otemeljen Festival dalmatinskih klapa. Termin klapske pjesme dolazi od toga što te pjesme izvode skupine pjevača, tzv. klape. Klapske pjesme su u prvom redu homofoni napjevi i prepoznatljive su po svojoj unutrašnjoj glazbenoj strukturi, kretanju kako melodijske linije vodećeg glasa tako i ostalih glasova, harmonijskoj konstrukciji i sadržaju tekstova napjeva (to su uglavnom ljubavne pjesme od naglašena poetskog preko vedra, optimističkog pomalo šaljiva tona do pretjerana, neiskrena i neprirodna sentimentalizma). Najčešća je forma višeglasja klapskih pjesama troglasje i četveroglasje, spjevane su u duru, a jedna od najprepoznatljivijih vlastitosti klapskih pjesama jest ta što se izvode a cappella. Međutim, ta bitna karakterna osobina ovih napjeva u naše vrijeme kao da pomalo ustupa pred doduše diskretnim šarmom gitare, rjeđe upotrebom mandoline, ali i bezočnim korištenjem harmonike – u pratnji klapskih pjesama. TKO PJEVA U KLAPI?U klapi pjevaju muškarci, obdareni izvjesnom muzikalnošću, i smislom za pretočenje duhovnog raspoloženja u homofoni spontani izraz. Čak se osnivaju i ženske klape. Broj pjevača u klapi nije ograničen posebnim pravilom, no praksa je pokazala da ih je najčešće od 5 do 10.
KAKO PJEVAJU KLAPE? One uvijek pjevaju spontano podliježući duhovnom raspoloženju u kojemu se odvija sam čin izvedbe. Glavni je cilj većine pjevača postignuti što bolju fuziju akorda što je od odsudne važnosti za prestiž  klape u međusobnim prijateljskim natjecanjima i za pridobivanje naklonosti slušatelja. Važna je odlika pravih narodnih klapskihpjevača kako je ponekad nužno da samo vodeći glas (I. tenor) zna melodiju i tekst napjeva, pa da klapa zapjeva; drugi glas (II. tenor) odmah prihvati tercu naniže ("šekundira"), bariton popunjava kvintakord ("daje ulja pismi"), a bas se, označujući harmonijske funkcije tonike, dominante i subdominante, dokazuje u "profondo" pjevanju, tako da se napjev odvija u skladnom akordskom zvučanju kao da svi pjevači dobro znaju melodiju i tekst pjevane pjesme. Izvor: Zbornik Festival dalmatinskih klapa Omiš |
