Warning: include(css/style.css) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/naklap/public_html/templates/klape/index.php on line 54

Warning: include(css/style.css) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/naklap/public_html/templates/klape/index.php on line 54

Warning: include() [function.include]: Failed opening 'css/style.css' for inclusion (include_path='.:/root/PEAR:/usr/lib/php:/usr/local/lib/php') in /home/naklap/public_html/templates/klape/index.php on line 54

h1 h1 h2



naklapskinacin.com/forum

Mapa portala

MAPA PORTALA
Naslovnica arrow Klape arrow Novosti arrow Ljubo Stipišić - Interwiev koji je dao časopisu „PlanB“ 30.06.2009.
Ljubo Stipišić - Interwiev koji je dao časopisu „PlanB“ 30.06.2009.
LjuboStipišić2

Prirodan, samozatajan i čestit, Ljubo Stipišić Delmata svestrani je umjetnik snažne karizme. Živi skromnim životom radostive zahvalnosti, svjedočeći istinu u svijetu u kojem istinoljubivi hodaju  usamljeni. Ipak, njegova djela već dugo ostavljaju traga, a njihova je vrijednost neprocjenjiva…

Poznajemo Vas kao skladatelja, pjesnika, melografa, slikara, dirigenta, voditelja klapa i po još mnogočemu drugom. Odakle crpite ideje i energiju za toliko raznovrstan rad i postoji li vrijeme nestvaranja, svojevrsnog odmora od rada?

Evo, kad tako pitate, tada i sam pomislim: Bože, pa što sve ovo radim? A još zapitkujete na koji način dolazim do ideja i energije za toliko raznovrstan rad? Znate, meni preostaje u danu podosta slobodnih sati, praznog hoda, odmora. Čini se da “energizam” prvotno kreće iz ćudorednih stavova u čovjeku, pa takvi stavovi postaju glavni predmet naše volje, a takva volja usmjerena na opće dobiće umnožava snage u našem duhovnom i fizičkom svijetu. Čini se da tako naše ukupne osobine i vrline nalaze svoju potpuniju realizaciju uprav u tim svekoliko združenim snagama realizacije naših karaktera. Barem ja tako doživljavam izvore ovih nadahnuća, i dakako, jako sam zahvalan.

 

Cijeli svoj radni vijek posvetili ste prikupljanju autentičnih tradicija našeg dalmatinskog puka. Djelovali ste samostalno, a ne u okviru neke institucije…

Počesto se pogrešno promišlja kako su državne institucije isključivo same dužne biti kroničari memorije glasa i koračaja – onog što puk govori, što priča, pjeva i pleše. Ali praksa uči da pojedinci trebaju zdušno prihvatiti taj kroničarski posao o zapisivanju daha i glasa naših bliskih pređa.

 

Namjeravate li objediniti i objaviti sav taj rad?

Da, uskoro će biti objavljena “Anima Delmatica” – obim zapisa o 14 vidova života: od praznovjerja do pučke ljekaruše, čakavskih poslovica do riječi zaboravljenih. Dakle, u djelu na 1.400 stranica, a nadam se u tisku u dane uskršnje, bit ćemo darovani radom prikupljenim kroz tri desetljeća u preko dvije stotine gradića, sela i zaselaka…

 

Koliko je danas važna tradicija za biće jednog naroda?

Tradicija je usmena predaja duhovnih činjenica koje prelaze s djeda na unuka… Na tradiciji se gradi kulturni život uopće. Obnavljanjem tradicije grade se običaji, a na običajima počiva ponašanje, manje nego na zakonima. Običaji prerastaju u duhovnost tog puka, a sveukupno stvara svjetonazor takvoj sredini. Eto, tako i naši zborovi i klape, voditelji i melografi – i niz nevidljivih dobrih duhova u jednoj sredini gaje i oplemenjuju, prerađuju i dorađuju, usavršavaju i dovršavaju ta duhovna zdanja da bi se sačuvale duše pradjedova, da bi se ogrijale duše unučadi.

Svako pučko kazivanje hoće objavu svoje nasljedovane suštine, svog bića. Srž kazanih pučkih istina hoće jamčiti novinu u fenomenu ponavljanja. Naime, te pučke iskrice, izgovorene ili otpjevane, hoće u svijesti nasljedovatelja tih očuvanih posebnosti širiti duhovne obzore; ne tek listati pohranjena znanja i vještine.

 

U svom radu stalno se iznova vraćate klapi. U klapskom svijetu danas djeluje preko 450 klapa, i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u Njemačkoj, Švicarskoj, čak i u Kanadi. Porasta li ova kulturnjačka obitelj i u svojim glazbenim netrpeljivostima?

Istina, taj fenomen širenja klapa svjedoči i činjenica da se nakon četiri desetljeća, primjerice od 1967. godine, dakle od prvog Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, a kad je nastupilo svega sedam klapa, broj klapa uvećao za pedesetak puta. O tome će proučavati i sociolozi i psiholozi. No, kako žive ove male pjevačke zajednice? Kazao bih da žive i djeluju na principima upornog rada i ljubavi prema sadržaju; postupaju kao zrela kulturna staničja koja sebi ispunjavaju dio očekivanja, a okolinu pozitivno usmjeravaju prema plodovima svojih krošnja poniklih na njihovim korijenima. To je suodnos tradicije današnjih agronoma i davnih sadioca.

Kod nas je sve veći broj klapa u unutrašnjosti. Primjerice, Sisak ima, koliko mi je poznato, dvije klape – Kolapjane i Kolapjanke. Taj bi grad trebao upriličiti svoju smotru klapa te jednom godišnje objediniti i one koji djeluju na tom širem području. Tako bi mnogovrsne tradicionalne pjesme prošle uprav kroz obrade namijenjene ovim pjevačkim tijelima. To Sisak zaslužuje, a to zavrjeđuju ti klapski neimari.

 

Djeluje li naša kontinentalna sredina u koju ste nedavno doselili na poseban, drugačiji način na Vašu nspiraciju?

Naime, u bilo kojem kraju, pa eto, privremeno i u ovom samoborskom, nastojim s dijelom ovih sumještana, formiranih u klapi “Samobor”, ispuniti očekivanja uzajamnih motivacija, dakako, preko obostranih želja za komunikacijom u kulturnom radu i djelovanju, uz stalno poticanje njihovih nadarenosti; a sve radi sudjelovanja u gradnji sebe, grada i društva.

 

Što radite u posljednje vrijeme? Koji su novi projekti na vidiku?

Nedavno mi je moja matična kuća Hrvatsko društvo skladatelja dodijelilo izuzetnu nagradu Franjo Ksaver Kuhač za autorsko stvaralaštvo tradicionalne glazbe – pa sam za tu prigodu tiskao knjigu 370 napjeva Pisman dojeni – pisman blagoslovjeni, uz svečani program zborova i klapa. Potaknut tim događajem, sredio sam knjigu mojih skladbi za manja vokalna tijela i zborove, te upriličio izvedbu “Klapske muke

 

Kako se Vi kao autor nosite sa svojom okolinom?

Izvrgnuti smo svijetu u čijem metežu trebamo definirati svoje ideale, a potom ne iznevjeriti te spašene ideale, a potom uspjeti da takvi ideali spašavaju nas i druge kako bismo prema sebi imali dostojanstvo, a od drugih poštovanje. To je veliki zadatak za postići i dobiveno održavati, a još je najbolniji onaj korak – sebe nagovoriti na taj početni korak malih izgleda. Taj korak s Animom Delmaticom sudba mi je dodijelila da prema puku – s radošću i lakoćom zakoračim. 

 

Međutim, privatno ste prilično osamljeni…

Počesto ova nametnuta hitnja i pomutnja, ovaj svijet izvanjskih, nerijetko sumnjivih činjenica, ova odabiranja ne onih najmudrijih i najpoštenijih, već onih s nižim koristoljubivim strastima, ali spretnima i dovitljivima – eto, takva stvarnost ovog širokog svijeta, a i užih okruženja, čini one osjetljive i čestite na povlačenje radi očuvanja svog samačkog istrajavanja pred bučnom vladavinom osrednjosti.

 

Može li se onda reći da Vam u radu i životu pomažu upravo ideali?

Kamo bismo krenuli kad ne bismo imali ideale? Oni su naš plovidbeni uzor i cilj, regulativ životnog djelovanja. Ali nije uputno zalijevati apstraktni postulat, iracionalno drvo obećanog savršenstva, nego djelovati sa živim ljudima u stvarnoj okolini na ostvarenju zbiljskih ideala za opće sveukupno dobro. Nikada ne kaži: predajem se! – onda ćeš nastaviti uz isti teret nositi i teret predavanja! Ako odlučiš – napustiti sve, tada ćeš nastaviti uz isti teret nositi i sebe napuštenog od svojih ideala. (Plan B 16, Valentina Badanjak, fotografija: Jozica Krnić)

 
------------------------------------------ ------------------------------------------ ------------------------------------------ ------------------------------------------ ------------------------------------------ ------------------------------------------ ------------------------------------------ ------------------------------------------ ------------------------------------------



ŽELJKO PERVAN "Izjava tjedna"
„…nekad moram plakati. Nije mi teško, sjetim se samo u kakvoj zemlji živim pa mi suze same krenu…“

Get the Flash Player to see this player.
Flash Image Rotator Module by Joomlashack.
Vinko Coce
Dobra večer pismo moja
Klape pjevaju
Klape pjevaju u Areni
Image 5 Title

PROMOCIJE

PROMOCIJE

KLAPE ONLINE

Sva prava pridržana 2003 - 2010 Udruga 'Na klapski način'

Fatal error: Call to undefined function josmainbody() in /home/naklap/public_html/templates/klape/index.php on line 260