|
Piva klapa ispod volta Portal dayline.info u sredinom ožujka objavio je razgovor s osnivačem i nekadašnjom glavnom urednicom Portala naklapskinacin.hr a mi isti prenosimo. Kako si, kada i zbog čega pokrenula portal koji se specijalizirano bavi klapskom pjesmom, klapskom kulturno-glazbenom baštinom? Možeš li za našu publiku pojasniti čime se sve bavi portal kojeg vodiš ? Portal www.naklapskinacin.com sam pokrenula 10.12.2003., u vrijeme kada se klape gotovo nisu ni spominjale na netu. Samo je par klapa imalo svoje web stranice i to dosta neaktualne pa se iz toga ništa nije dalo saznati. A ja sam klape prvi put uživo slušala nekoliko mjeseci ranije i ostala sam oduševljena. Nisam u to vrijeme razmišljala ni o baštini ni o nekom velikom klapskom portalu. Htjela sam potaknuti klape da razmišljaju o svojoj publici i da ih obavijeste o novostima i nastupima. I tako je krenula stranica. Par slika i par informacija koje su danas narasle u cijeli portal zahvaljujući odličnim reakcijama klapa. Portal danas ima 100% klapski sadržaj (nakon nedavne čistke foruma od neklapskih tema!), s naglaskom na novosti, audio i video sadržaje, interakciju klapaša i nagradne igre. Imamo svoje fotografe, sponzore, sustav donatora, a dosad smo organizirali i večeri druženja klapaša u Splitu, Zadru i Selcu. Ma sve u svemu, portal je premašio sva moja očekivanja. Kako bi izgledala tvoja omiljena definicija klape kao termina ? Ha, ha, pa evo baš pišem diplomski na tu temu... Da ne filozofiram previše, klapa je skupina od 5 do 8 ljudi, prijatelja, koji iz svog zadovoljstva pjevaju izvorne klapske pjesme na a capella način (bez instrumenata). Nažalost, danas je ta definicija totalni relikt ali meni još uvijek puno draže kad mi klapa zapjeva "Ju te san se zajubija, drugu ne bi poželija" od "Nek ti kušin bude stina, al Hrvatsku sine voli". Nisam zbog toga manji domoljub, naprotiv. Smatraš li da klape imaju zasluženi medijsko - glazbeni status u Hrvatskoj ? Da. Mislim da su klape možda i malo previše eksponirane (čitaj: iskaču iz paštete) ali sigurno su zadovoljne. Ako uzmemo u obzir da se klapa skuplja jer se njeni članovi vole družiti i pjevati, nema apsolutno ničeg lošeg u tome da radi svog kvalitetnog rada dobiju medijsku pažnju i zarade koju kunu. Ne postoji klapa koja je dospijela u novine zbog lošeg pjevanja. Barem se u tome razlikujemo od estrade, kod nas nema žutog tiska. Iz osobnog iskustva, rekao bih da je sada stanje bolje nego prije dvadesetak godina, tamo negdje u počecima Omiškog festivala klapa. Kakvo je tvoje mišljenje o tome ? Što se tiče medijskog statusa, sigurno. Ako ništa drugo klape su danas stigle i na internet. Prije niti je svatko znao za klape, niti su one svakome bile dostupne. Što se tiče glazbe, svatko ima svoje mišljenje. Nekima su stadioni i mobiteli u zraku vrhunac provoda. Ja pratim klape tek 5 godina pa ne znam kako je to bilo prije 20 ili 40 godina, ali sam po pričama prilično nostalgična za vremenom kad su klape pjevale pod prozorom. Preferiram intimnije atmosfere od stadiona, dvorana pa i kafića. Klapu treba doživjeti, gledati i čuti, ona je poput glumaca na sceni. Imamo li dovoljno festivala klapskih pjesma ? I više nego dovoljno. Omiški je festival svjetsko prvenstvo i klapska olimpijada. U Kaštela pak klape idu puno opuštenije jer stvarno guštaju pjevati tu jednu pjesmu koju su obradile. Natjecateljski je naboj puno manji. Takva je i atmosfera u Kambelovcu, to malo mjesto pravi odlične fešte, svi se trude ugostiti te najbolje što znaju, a festival je po imenima izuzetno kvalitetan. Inače mi natjecanja nisu draga, pogotovo u umjetnosti gdje nema golova koje je vidio cijeli stadion. Sve je poprilično subjektivno i događa se da se klape osjećaju zakinute za svoj trud ili ih satre trema. Dobro je da se to može dogoditi samo na Omišu, eventualno dva put godišnje. Postoje li neke razlike u klapskoj strukturi, s obzirom da li klapa potječe iz sjevernog, srednjeg, južnog primorja, ili sa otoka ?
Pa ja inače ne pjevam, nemam glazbenu naobrazbu i ne kužim se previše u finese po pitanju klapskog pjevanja. Te su razlike sigurno prije bile puno izraženije, danas klapaši više nisu amateri i točno čitanje nota prevladava gotovo sve osobnosti koje je jedan kraj utisnuo u pjevača. Često se za klape kaže da mogu biti samo dalmatinske, da klapaši moraju imati dalmatinsku dušu da bi osjetili pjesmu. No činjenica je da su ponajbolje klape u zadnje vrijeme, natjecateljski gledano, mahom izvan Dalmacije. Ali srećom, i sjeverno primorje i Zagreb su dijelovi Hrvatske. Bolje da nam je najbolja klapa iz Zagreba nego iz Novog Zelanda. Da li se i klape prilagođavaju modernističkom, pa i komercijalnom vremenu? Upravo to i rade. Klapska je pjesma u zadnjih 10 godina doživjela strašnu promjenu i postala je dio estrade. Tekstovi pravih klapskih pjesama postaju neaktualni, današnje generacije više ne idu vojsku, kamoli u polje, a obraćanje djevojci sa vilo je smiješno! Ljudi su danas željni zabave i buke u kojoj će zaboraviti na svoje svakodnevne brige, a klape se tome prilagođavaju. Ne zaboravimo da imamo 300-350 klapa i svaka se bori za naklonost publike tako da joj podilazi. Zato je danas klapskija pjesma "Da te mogu pismom zvati" nego neki tekst zapisan prije 150 godina. Pojasni našoj publici zašto se u javnosti ima utisak da je klapa prije svega " muška stvar "? To nije stvar šovinizma, nego tradicije. Korijeni klapskog pjevanja sežu u polovinu 19. stoljeća, kad se za obavljanja svakodnevnih poslova pjevalo da bi vrijeme brže prošlo. U takvoj su situaciji žene pjevale dvoglasno, a muškarci najčešće u skupini, njih 4-5. Iz te je forme nastala današnja klapa. Ženske su klape oformljene tek po uhodavanju Omiškog festivala. Ali i publici su muške klape puno draže od ženskih, najvjerojatnije zbog niže intonacije i snažnijeg glasa. Imaš li svoj TOP 10 klapa koje su, po tebi, najbolje ili ih najradije slušaš ? Prva klapa koju sam slušala uživo bili su Puntari iz Omiša. Makar više ne postoje u istoj formaciji oni će uvijek biti moja najdraža klapa. Volim Crikvenicu, Tragos, Fortunal i klapu Šufit koja je odlična u posljednje vrijeme. Drage su mi i ženske klape, posebice Luka i Dišpet. Od starijih klapa broj jedan mi je klapa DC iz Vranjica. Kakva je budućnost klapske pjesme u našoj kulturi? Pa najveći je problem taj što se klapa sve manje gleda s perspektive kulture. Što manje kultura mari za klapsku pjesmu, ona sve više prelazi pod scenske reflektore. A klapa je danas estradna pop zvijezda. Svaki estradnjak i festival zabavne glazbe ima svoju klapu. Postoje pojedinci koji pokušavaju promovirati klapsko pjevanje kao autohtonu hrvatsku baštinu. Ali gotovo sve je u rukama malo spretnijih klapa koje snimaju i odlaze na inozemne turneje. Sustavno se ne radi dovoljno i iskreno se nadam da će novoosnovana udruga klapa u Solinu imati snage i volje za jedan takav zahtjevan korak./ www.dayline.info/
ARHIVA
|
oyle3226#Steve_Smith_Panthers_Jersey_Nike_Jason_Witten_Jersey_Jason_W'>http://mail.onepeopleonline...,
